Priča o vinskim putima

Kada je 10 tisuća godina prije Krista zauvijek nestao Paratethys, odnosno Panonsko more, vjetrovi sa sjevera nosili su prapor i taložili ga na staru kristalnu jezgru Bilogore. Prolazila su tisućljeća i nastala je  Puszta sa šumovitim brežuljcima i dolinama, s vodotocima, vrbicima,  topolicima i plodnim poljima.

Bilo je to doba vilenjaka koji su gospodarili ovim prostorom pretvarajući međuzvjezdani život u zemaljski raj. U taj je raj Bog doveo Hrvate, dao im znanje, snagu i moć da tu opstanu i stvore plodnu zemlju misirsku. Mali, ali najljepši kutak na razdjelnici brda i dolina, vjetrova sjevera i juga, kultura istoka i zapada. Toliko toga lijepoga sakupilo se na malenom prostoru.

Stoga su mnogi kroz stoljeća, noseći zastave različitih osvajača, prisvajali ovaj naš misir. Prisvajali zemlju  i porobljavali ljude. Silom prilika i stjecajem raznih nepovoljnih okolnosti, moralo se služiti  raznim vlastima i interesima, a najviše onim tuđim i nenarodnim. Ti su interesi prošli, tuđinski režimi završili u ropotarnici,  a opstao je prostor i hrvatski čovjek. Naš misir vječno traje, postoji i nikada ne će nestati.

U ravnici brižno obrađena i pravilno poredana polja na kojim se ravnomjerno izmjenjuju žitarice s povrćem, ljekovitim biljem, duhanom i livadama sve do Drave. Vrbici uz Dravu, glazba zrikavaca, pjev ševe koji noću zamjenjuje kreket žaba i ljubavni zov jelena, carstvo ribiča, lovaca i zaljubljenih. Sva ta ljepota ravnog dijela na jugu se uzdiže blago i pitomo prema najvišem vrhu Bilogore – Lipici.

Južni obronci Bilogore – Otrovanski breg i Aršanj – mjesta uzornih vinograda i kakvosnih vina. Graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac, silvanac zeleni, rajnski rizling, moslavac bogatstvo bijelih vinskih kultivara združenih s crnim frankovka, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon.

Slikovita podravska klet u koju odjednom stane cijeli svijet. Mjesto gdje je svatko dragi gost. Gdje Štef postaje Štefek, Joža Jožek, Mara Marička i tako redom. Tu je i međaš prijatelj na kojega se uvijek i u svakoj prigodi može računati.

Doći u ovaj kutak hrvatskoga i podravskoga misira više je no jednostavno. U središtu Pitomače treba krenuti cestom prema jugu i kroz Otrovanec doći u Sedlaricu gdje pitoma podravska ravnica prelazi u brežuljke Bilogore. Tada smjerom putokaza desno za Otrovanski breg do puta Vila podravskih i eto nas na slikovitom vinskom putu koji vodi vinogradima Otrovanskog brega. Ili lijevo prema Turnašici i slijedom putokaza za Aršanj, Kladarski breg i Podaršanj. Mnogobrojni vinski puti vode do odredišta – podravskih kleti gdje se može uživati u dobroj kapljici i podravskim specijalitetima.

Neizostavni špek, jeger, švargl, čvarci, sir i vrhnje čekaju na stolu u svakoj kleti. Oni koji vole topla jela u svako doba mogu uživati u vinskom gulašu i kotlovini.

Vina blaga i opojna koja razgaljuju dušu i srce toče se u neograničenim količinama,  samo treba uživati u njima. S goričkim će regulama biti upoznat svaki gost, a zdravicu nakon gospodara kleti može održati svatko kome se nakon dobroga vina razveže jezik.

Pjesma podravska uz cimbal i violinu poteče sa zalaskom sunca iza Lipice. Noćni leptiri zaigraju kolo, ćuk se sprema za noćni lov, a na proplanke istrče zečevi i srne. Bogatstvo dana zamjenjuje smiraj noći. Magla se spušta na dravske vrbike i treba poći kući. Na putu obasjanom mjesečinom svakom zalutalom putniku aršanjski vilenjaci pokazat će pravi put, a tihi i skladan pjev dravskih vila  širi se usnulim vinogradima.

Idealno mjesto za guštanje i opuštanje, za ugodan odmor od svakodnevne vreve dodatni su razlozi za ponovni dolazak. Pitomački vinski puti nude sva bogatstva koja se ne mogu ponijeti u kovčegu, ali koja ispunjavaju dušu do ponovnog dolaska.